Scoop has an Ethical Paywall
Work smarter with a Pro licence Learn More
Parliament

Gordon Campbell | Parliament TV | Parliament Today | Video | Questions Of the Day | Search

 

Whakamihia ana nga kaiwhiri Reo Maori hou

He Panui Papaho

Whakamihia ana nga kaiwhiri Reo Maori hou


E hîkaka ana a Te Minita Mâori, a Parekura Horomia, i ngâ kaiwhiri hou kua whakatûria ki Te Taura Whiri i te Reo Mâori.

Kei te whakapono a Parekura Horomia, tçnâ ka haria mai ki Te Taura Whiri nei he whakaaro hou e Iritana Tawhiwhirangi râtau ko Wayne Ngata, ko Hana O'Regan, ko Ruakere Hond hoki. E noho tonu ana a Ahorangi Patu Hohepa hei toihau mâ Te Taura Whiri.

"Kua tino whakapau kaha ngâ kaiwhiri hou nei ki te whakapakari i te reo i ô râtau rângai, â, me mihi tonu ki ô râtau pûmanawa e hari mai nei râtau," hei tâ Parekura Horomia.

I te 14 o Mahuru 1972, i whakatakotoria tçtahi pitihana reo Mâori (i hainatia e tôna 30,000 tângata) ki te Whare Pâremata, e inoi ana kia whakaaetia te ako i te reo Mâori i ngâ kura o te motu.

E mea ana a Parekura Horomia, kua tino whanake haere te reo Mâori mai i taua wâ, â, he rawe hoki te noho mai a çtahi kaiwhiri e tino whai pûmanawa ana, â, kua roa e whawhai ana kia ora te reo.

"Ka riro mâ â râtau mahi e whakawhanake te pûtake kua whakatakorotia i ngâ tau hei whakapûmai i te orange tonutanga o te reo Maori," hei tâna.


He Tâtai Tangata

Ko Tâkuta Patu Hohepa (Te Mâhurehure, Ngâti Korokoro, Ngâ Puhi me Te Âti Awa) i noho hei ahorangi mô te Tari Mâori i te Whare Wânanga o Tâmaki-Makaurau i ôna wâ. He kaituhi hoki ia i çtahi pukapuka mô te reo Mâori, he kaiwhakamâori, he kaitohutohu hoki ki te hunga pâho mô ngâ take Mâori. Kua whai wâhi ia ki ngâ âhuatanga katoa o ngâ mahi a Te Taura Whiri. He mema hoki a Tâkuta Hohepa i Te Waka Toi, he kaiwhakahaere hoki nô Tai Tokerau Forests Ltd.

Advertisement - scroll to continue reading

Are you getting our free newsletter?

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.

Ruakere Hond (Taranaki, Ngâti Ruanui me Te Âti Awa). He kaiako whai wheako a Ruakere, he kairangahau hoki, i te reo Mâori. He kaiwhakahaere whai wheako a ia i âna tini mahi pçnâ i te noho hei kaihautû mô Te Whare Wânanga o Awanuiârangi, hei kaiwhakahaere hôtaka i te Kuratini o Taranaki, â, i Te Ihi Tû hoki (he pokapû whakaora tangata tçnei). Kua noho hoki a Ruakere Hond hei heamana mô çtahi rôpû reo Mâori, i Taranaki, mô ngâ kaitiaki hoki o Pûniho Pâ.

Wayne Ngata (Ngâti Porou, Ngâti Ira me Te Âitanga a Hauiti). Kua whakaako a Wayne i te reo Mâori language i çtahi kura me çtahi wânanga hoki. He tangata whai wheako ia mô te tuhi, mô te rangahau, mô te whakamâori anô hoki i te reo Mâori. Kua noho ia hei kaiwhakahaere kaupapa motuhake mô Te Tâhuhu o te Mâtauranga i ôna wâ, â, i whai wâhi ki te whakaritenga o ngâ paearu a Te Mana Tohu Mâtauranga o Aotearoa. I ngâ tau 1999-2003, i noho a Wayne Ngata hei mema mô Te Kura Tâkai Puni, arâ ko te rôpû i kôtuitui i ngâ kerçme i te Taraipiunara mô Te Tairâwhiti. Kua tino whai wâhi hoki ia ki çtahi kaupapa â-iwi mô te whakaako i te reo Mâori.

Hana O’Regan (Kâi Tahu). Kua whai wâhi a Hana ki te whakariterite he hôtaka reo Mâori, ki te whakaako hoki i te reo i roto i ngâ tau. Mai i ngâ tau 1991-1992, i noho a ia hei mema mô te Rôpû Pâho Mâori o Te Mana Tohu Mâtauranga. I noho hoki ia hei mema i te Rôpû Tautoko o Mâ Te Reo, nô nâ tata tonu nei ka rîhaina. Ko ia te kaihautû o Te Waka Reo i Te Kaporeihana o Ngâi Tahu.

Iritana Tâwhiwhirangi (Ngâti Porou, Ngâti Kahungunu me Ngâ Puhi). E môhiotia whânuitia ana a Iritana mô tana kaha tautoko i Te Kôhanga Reo, i tôna noho hei kaiwhakahaere mô Te Poari Matua. E tino whai wheako ana ia i te noho ki çtahi rôpû hapori me çtahi komiti mâtauranga. He kaihautû a Iritana Tâwhiwhirangi i ngâ mahi hei whakaora i te reo Mâori i te rângai whakaako kôhungahunga.

"Kei te pîrangi hoki ahau kit e whakamihi ki a Quinton Hita râua ko Waireti Rolleston-Tait mô ngâ mahi nui i oti i a râua i te wâ in oho ai râua hei kaiwhiri, â, e tûmanako ana kia tau ngâ manaakitanga ki runga i a râua” hei tâ Parekura Horomia.

ENDS


© Scoop Media

Advertisement - scroll to continue reading
 
 
 
Parliament Headlines | Politics Headlines | Regional Headlines

 
 
 
 
 
 
 

LATEST HEADLINES

  • PARLIAMENT
  • POLITICS
  • REGIONAL
 
 

InfoPages News Channels


 
 
 
 

Join Our Free Newsletter

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.