Scoop has an Ethical Paywall
Work smarter with a Pro licence Learn More
Parliament

Gordon Campbell | Parliament TV | Parliament Today | Video | Questions Of the Day | Search

 

Flavell: Ngā Tohu Reo Māori 2015

Te Ururoa Flavell

25 NOVEMBER, 2015

Ngā Tohu Reo Māori 2015

Ko Hikurangi kei runga

Ko Ōtātara kei raro

Tutaekurī te awa e rere mai nei

Ngāti Paarau hapū

Ngāti Kahungunu iwi

Tēnā koutou katoa

E ngā uri o ngā maunga tiketike o te motu,

E ngā awa, e ngā moana,

E ngā mana, e ngā reo, e ngā karangatanga maha,

Tēnei te reo maioha e rere hāro nei ki a koutou.

Rārangi maunga tū tonu tū tonu, rārangi tāngata ngaro noa, ngaro noa.

Ko ngā tini mate o tēnei tau, o ngā marama, o ngā wiki, o te rangi nei, e mōteatea tonu ana te ngākau mō koutou, kua ngaro nei i te tirohanga kanohi, haere, haere, haere atu rā.

HE MIHI KI ĒNEI MATE O NGĀTI KAHUNGUNU:

• Bill Whaitiri (Noema 2015)

• Elliot Spooner – Te Rerenga Kōtuku Kapa Haka (Noema 2015)

• Aroha Raiha Pēwhairangi (Āpereira 2015)

• Materoa Haenga (Maehe 2015)

• Tangiora Akuhata - aged 104, raised in Waimārama. (Maehe 2015)

• Tama Huata (Pēpuere 2015)

• John Harmer – EIT Māori Lecturer (Te Rā Kirihimete 2014)

• Graeme Hunkin (Āpereira 2014)

Otirā, huri kau atu ana ki a tātou ngā kanohi ora e pae nei, tēnā koutou, tēnā koutou, ā, kia ora mai anō tātou katoa.

Kaupapa kōrero:

• Heoi, ka kōrero ahau e pa ana ki oku wawata mo te reo Māori

• Te hītori o te Kāwanatanga me te whakamana i te reo Māori

• A he kupu whakamaumahara mā tātou katoa te wero hei manaakitia i te reo Māori

Advertisement - scroll to continue reading

Are you getting our free newsletter?

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.

• Heoi he hokinga mahara ki wēra rangatira nā ratou te reo i whakanui

I whakatūria Ngā Tohu Reo Māori i te tau 2004. Ko te tino whāinga ko te hiranga me te whakatairangatanga o te reo huri noa i te motu. Kua hipa te whā tekau mā toru tau mai i te whakatakotoranga o te Petihana Reo Māori ki mua i te aroaro o te Whare Pāremata, i te 14 o Mahuru i te tau 1972. Toru tekau mano te nui o ngā tāngata i haina i taua petihana. Ko tō rātou hiahia kia whakaakona te reo me āna tikanga i roto i ngā kura. I hainatia te petihana e ngā Māori, e tauiwi anō.

Koia nei tā rātou whakautu ki te ngarohanga o tēnei taonga o te reo Māori. Ko te whakaaro i taua wā, nā Aotearoa whānui taua taonga, mā Aotearoa anō e hāpai. Kia hoki mai anō tātou ki te tau 2015 me Ngā Tohu Reo Māori nei. Ko Te Taura Whiri i te Reo Māori te kaikōkiri o tēnei kaupapa, otirā, e manaakitia ana tātou e Ngāti Kahungunu Iwi Incorporated i tēnei tau. E whakahōnore ana tātou i ngā whakahaere maha i te pō nei, arā, ko ngā hapori, ko ngā rāngai tūmatanui, ko ngā kaunihera ā-rohe, ko ngā whare ā-ture, ko ngā pakihi, ko ngā whare wānanga, ko te ao pāpāho, ko ngā iwi me ngā hapū hoki.

Kua tohua koutou (ngā kaitohu reo Māori) i runga i ō koutou māia ki te hāpai i te reo Māori i Te Wiki o te Reo Māori, i roto anō i ā koutou kaupapa huhua i tēnei tau. E tika ana me mihi i ēnei whakahaere, i ngā whānau, i ngā hapū, i ngā iwi me ngā hapori e whakapau werawera ana kia kitea, kia rangona te reo i tō tātou whenua. Tēnā anō koutou te hunga i aro nui mai ki tēnei taonga o te motu, ki te reo Māori. He kitenga kanohi, he koanga ngākau. Tēnā koutou katoa. Kua whakahuihui mai tātou i runga i te karanga o ā koutou mahi huhua mō te reo. E rikarika ana au ki te rongo i ngā kōrero mō ā koutou kaupapa. Ki ngā kaitohu, kua oti i a koutou te kōrero te whakatauira mai “Iti te kōpara – tārērere ana i te puhi o te kahika”. Ahakoa ngā ākinga o te wā e ū tonu ana koutou ki te whakarauoratanga mai o te reo Māori.

E whai pānga ana ā koutou mahi ki ngā mahi a ngā hapori, a ngā pakihi, a te ao pāpāho, a ngā kaunihera ā-rohe me ngā mahi a te kāwanatanga. Ko ngā kaitohu katoa o te pō nei, he toa. Nā koutou i ū tonu ana te ora me te mana o te reo Māori. Ināianei, ehara i te mea ko te matenga, ko te oranga rānei o te reo te pātai nui. Ko te aronga nui kē, ko ngā tau e heke mai nei. He aha rā ō tātou wawata mō te reo?

E tū whakahīhī ana au i te pō nei i runga i te mōhio, ehara tēnei i te hui whakarauora, heoi, he hui whakanui kē i te reo taketake o tēnei whenua. Hei te pō nei ka mihia ngā toa rongonui o te reo Māori. Otirā, he tohu o te tohungatanga o ēnei tāngata o te ngākaunui o tēnei hunga ki te reo Māori.

I tēnei wā, ka hoki ngā mahara ki te iwi nui, nō ngā hau e whā, kua ngaro i te tirohanga kanohi i tēnei tau, arā, ki a Ērima Hēnare – nō Te Taitokerau; ki a Mauriora Kīngi – nō Te Arawa me Ngāti Raukawa; ki a Tama Huata – nō Ngāti Kahungunu; ki a Apirana Mahuika – nō Te Tairāwhiti; ki a Te Iria Te Whiu – nō Tauranga Moana; ki a Te Uruhina McGarvey – nō Tūhoe; ki a Anzac Pīkia – nō Waikato; ki te ‘kuia o te kīwaha’, arā, ki a Materoa Haenga – nō Te Tairāwhiti.

He manawa tītī, he mātanga, he tangata pūmau ki te reo Māori. E noho tonu nei ki ngā mahara. Ka tukuna rātou kia okioki i ā rātou mahi nui mō te reo. Haere atu rā koutou, whakangaro atu. Kua ngaro rātou, engari anō te reo kua waihotia mai ki a tātou. Kua oti i a rātou te whakatauira mai i ngā āhuatanga o te toa reo Māori. Ko tā tātou, he kawe tonu i te kaupapa i te wā i a tātou – kia ea ai ngā wawata, kia tutuki ai ngā mahi. Kei noho wawata noa, kia eke!

Kei a tātou, otirā, kei ngā whānau, kei ngā hapū, kei ngā iwi te oranga tonutanga me te whanaketanga mai o te reo. Ka hoki atu au ki te kaupapa o Te Wiki o te Reo Māori i tēnei tau, arā, ko ‘Whāngaihia te reo ki ngā mātua’. Ko te whāinga matua kia kōrerohia te reo i waenganui i ngā reanga katoa o te whānau. Kei reira anō te oranga o te reo. Me kaha tonu ngā iwi ki te pupuri ki ngā āhuatanga motuhake o ō rātou reo, me kaha hoki tātou katoa ki te hāpai i te reo i ngā horopaki maha. Mā konei ka kōkirihia te whakarauoratanga mai o te reo i ō tātou hapori.

Mā tātou anō ēnei kaupapa e kawe – ko tātou tonu ngā ‘iti kōpara’ i kōrerohia nei e au i mua. Ko ngā hua o ngā mahi a tēnā, a tēnā ka kitea i te pō nei. Ko tā te kāwanatanga he hāpai i te taha ki ngā rawa mō te reo Māori me te tautoko i te whakatairangatanga o tēnei taonga motuhake o Aotearoa. Koianā tētahi wāhi o te mahi a Te Mātāwai, arā, ko te aronga nui o tētahi wāhanga ko te whanaketanga mai o te reo i ngā rohe, ko tētahi anō ka tiro atu ki te wāhi ki te kāwanatanga i roto i te whakawhanaketanga mai o te reo.

Mā tātou, mā te kāwanatanga anō;

• e taunaki i te kōrerotanga o te reo kia pakari ake ai te reo Māori i waenganui i te iwi Māori

• e tautoko i te kōrerotanga o te reo ki ngā wāhi maha, arā, ki te marae, ki te kāinga, ki ngā wāhi mahi, ki ngā papa hākinakina, ki hea rānei

• e whakangāwari ake te whakaurutanga atu o te iwi Māori me ngā tāngata katoa o Aotearoa ki ngā momo akoranga reo Māori. Me kounga hoki te reo o ēnei whare

• e tuku i te mana whakahaere mō te whakarauoratanga o te reo Māori ki ngā iwi, ki ngā hapū me ngā hapori kia noho ko rātou tonu ngā kaikōkiri o ngā kaupapa reo Māori i ō rātou ake rohe.Nā ngā mahi a te hunga i kōrerohia i mua, kua eke te reo ki tētahi taumata i noho wawata noa ki ngā reanga o te wā o te petihana.

Kua eke tātou ki te taumata i wawatatia nei e rātou, i te pō nei. He wawata anō ō tātou mō te reo, ā ngā tau e heke mai. Ko te tūmanako māku, māhau, mā tātou katoa e tutuki ai ēnei wawata.

Toitū te whenua, toitū te mana, toitū te reo Māori!


© Scoop Media

Advertisement - scroll to continue reading
 
 
 
Parliament Headlines | Politics Headlines | Regional Headlines



Gordon Campbell: On Dune 2, And Images Of Islam


Depictions of Islam in Western popular culture have rarely been positive, even before 9/11. Five years on from the mosque shootings, this is one of the cultural headwinds that the Muslim community has to battle against. Whatever messages of tolerance and inclusion are offered in daylight, much of our culture tends to be hostile to Islam when we’re sitting in the dark, with popcorn.
Any number of movie examples come to mind, beginning with Rudolf Valentino’s role (over a century ago) as the romantic Arab hero in The Sheik...
More


 
 


Government: One-stop Shop Major Projects On The Fast Track

The Coalition Government’s new one-stop-shop fast track consenting regime for regional and national projects of significance will cut red tape and make it easier for New Zealand to build the infrastructure and major projects needed to get the country moving again... More

ALSO:


Government: GPS 2024: Over $20 Billion To Get Transport Back On Track
Transport Minister Simeon Brown has released the draft Government Policy Statement (GPS) on Land Transport, outlining the Coalition Government’s plan to build and maintain a transport system that enables people to get to where they need to go quickly and safely... More

ALSO:

Government: Humanitarian Support For Gaza & West Bank

Winston Peters has announced NZ is providing a further $5M to respond to the extreme humanitarian need in Gaza and the West Bank. “The impact of the Israel-Hamas conflict on civilians is absolutely appalling," he said... More


Government: New High Court Judge Appointed

Judith Collins has announced the appointment of Wellington Barrister Jason Scott McHerron as a High Court Judge. Justice McHerron graduated from the University of Otago with a BA in English Literature in 1994 and an LLB in 1996... More

 
 
 
 
 
 

LATEST HEADLINES

  • PARLIAMENT
  • POLITICS
  • REGIONAL
 
 

InfoPages News Channels


 
 
 
 

Join Our Free Newsletter

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.