Scoop has an Ethical Paywall
Work smarter with a Pro licence Learn More

Art & Entertainment | Book Reviews | Education | Entertainment Video | Health | Lifestyle | Sport | Sport Video | Search

 

Ngāti Kahungunu celebrates language revitalisation champions

Ngāti Kahungunu celebrates language revitalisation champions

NGĀ TOHU REO O NGĀTI KAHUNGUNU 2017 – NOMINATIONS NOW OPEN ONLINE!
Ngāti Kahungunu Iwi Inc. is proud to announce that nominations for this year’s Ngāti Kahungunu Māori Language Awards are open. Nominations close on 30 June 2017 so please get in fast to nominate your language champions that align to the following 12 categories:

1. Te Hapori Whānui (Community)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te rōpū whakaihuwaka o te reo Māori o roto i te hapori whānui Ngāti Kahungunu, arā, ko rātau tēnā:
- E whakapau kaha nei kia eke te reo Māori ki roto i te hapori.
- E whakapeto ngoi nei ki te whakatairanga i te reo Māori.
2. Te Whānau Whakaihuwaka (Inter-generational)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whānau whakaihuwaka o te reo Māori o roto i Ngāti Kahungunu, arā, ko rātau tēnā:
- E whakapeto ngoi nei kia noho ko te reo Māori hai reo tuatahi, ā, hai reo matua ki roto i te kāinga.
- E whakaheke mōtuhi nei kia pakeke mai ā rātau tamariki ki te reo Māori, ā, kia tangata whenua te reo ki roto i te kāinga.
- E whakaheke werawera nei kia whakarauoratia te reo Māori.
- He iho pūmanawa ki ngā kaimanako i te reo, ā, he tino kaha anō hoki ki te whakatairanga i te reo Māori i waenga i te hapori, i te kura, i te whānau, i te marae me te hapū.
3. Te Tira Hou o Te Reo Māori (Rangatahi)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te rangatahi whakaihuwaka o te reo Māori o roto i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:
- E whakapeto ngoi nei kia nui kē atu te kōrerongia o te reo Māori i roto i te kura, i ngā whakanōhanga tāngata, i te hapori, i te marae, i te hapū rānei.
- E whakaheke mōtuhi nei kia pakari ake tōna anō reo, i tua atu rā i ngā mahi tonu kua whakaritea kētia nā e tōna kura, kua whakatakotongia rānei e te whakanōhanga mātauranga.
- He iho pūmanawa ki ngā kaimanako i te reo, ā, he tino kaha anō hoki ki te whakatairanga i te reo Māori i waenga i te hapori, i te kura, i te whānau, i te marae me te hapū.
4. Te Manu Pāpāho (Broadcasting)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whakaihuwaka o te reo Māori o roto mai i ngā mahi pāpāho, i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:
- I kōkiri nei i ngā kaupapa tāpua reo Māori i waenga i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā mahi pāpāho rānei.
- E kaha kōkiri nei i ngā kaupapa whakawhanake reo mā roto mai i ngā mahi pāpāho.
5. Te Kete Aronui o Ngā Toi (Arts)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whakaihuwaka o te reo Māori o roto mai i ngā mahi Toi, i Ngāti Kahungunu, arā, ko ia tēnā:
- I kōkiri nei i ngā kaupapa tāpua reo Māori i waenga i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā mahi Toi rānei.
- E kaha kōkiri nei i ngā kaupapa whakawhanake reo mā roto mai i ngā mahi Toi.
6. Te Ahorangi o Te Kupu (Teacher)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Ahorangi o te kupu (e whakaako tonu ana, kua heke iho rānei i tana tūranga kaiwhakaako) o roto o Ngāti Kahungunu nei, arā, e:
- Angitū ana ngā mahi reo Māori a ana ākonga.
- Whakamahia ana ngā momo rautaki, ngā momo waihanga whakaako hoki hai kawe i te reo.
- Tae tinana atu ana ki ngā kaupapa whakapakari reo Māori, ki ngā kaupapa whakawhanake pūkenga whakaako reo rānei.
7. Te Tahito o Te Reo Māori (Kaumātua) – Male and Female
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te tautōhito o te reo (koroua mai, kuia mai), o roto o Ngāti Kahungunu, arā, e:
- Whakatangetange riaka ana ki te whakarauora i te reo o roto i te hapori, i te whānau, i te hapū, i te marae, i te iwi rānei.
- E kōkiri ana i ngā kaupapa tāpua reo Māori i roto i te hapori, i ngā whānau, i ngā marae, i ngā hapū rānei.
- Atawhai, e taunaki ana i ngā kaupapa e tū tangata ai ā tātau rangatira o āpōpō.
- Mātau ana ki te reo Māori.
8. Te Kaikōkiri o Te Reo Māori (Marae)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te marae e kōkiri ana i te oranga tonutanga o te reo i roto o Ngāti Kahungunu, koia e;
- Ārahi ana i ngā kaupapa tāpua reo Māori i roto i te hapū me te marae.
- E kaha nei ki te ārahi i ngā kaupapa whakawhanake reo mō te painga o te hapū me te marae.
- E tino manawanui nei ki te kaupapa o te whakarauora i te reo Māori.
9. Te Kahukura o Te Reo (Wahine)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Kahukura o te reo, o roto mai i Ngāti Kahungunu.
10. Te Āwhiorangi o Te Reo (Tāne)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te Āwhiorangi o te reo, o roto mai i Ngāti Kahungunu.
11. Te Kuru Pounamu o Te Reo Māori (Kuia - posthumous)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whānau o Te Kuru Pounamu o Te Reo Māori, o roto mai i Ngāti Kahungunu.
This award is a posthumous award that honours the language revitalization efforts of a kuia within Ngāti Kahungunu.
12. Te Kuru Pounamu o Te Reo Māori (Koroua - posthumous)
Ka whakawhiwhia tēnei taonga ki te whānau o Te Kuru Pounamu o Te Reo Māori, o roto mai i Ngāti Kahungunu.
This award is a posthumous award that honours the language revitalization efforts of a koroua within Ngāti Kahungunu.
Please make your nomination via http://www.kahungunu.iwi.nz/nga-tohu-reo-nominations

Advertisement - scroll to continue reading

Are you getting our free newsletter?

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.

© Scoop Media

Advertisement - scroll to continue reading
 
 
 
Culture Headlines | Health Headlines | Education Headlines

 
 
 
 
 
 
 

LATEST HEADLINES

  • CULTURE
  • HEALTH
  • EDUCATION
 
 
  • Wellington
  • Christchurch
  • Auckland
 
 
 

Join Our Free Newsletter

Subscribe to Scoop’s 'The Catch Up' our free weekly newsletter sent to your inbox every Monday with stories from across our network.